EKSTREMNA DESNICA NA KORAK OD VLASTI! Posle Nemačke, na pomolu POLITIČKI ZEMLJOTRES i u OVOJ evropskoj državi! Očekuje se veoma tesna trka! (FOTO/VIDEO)
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- Švedska izlazi na veoma neizvesne izbore, a ankete daju blagu prednost levom bloku Magdalene Anderson.
- Desnica bi mogla da osvoji vlast uz podršku Švedskih demokrata, koji bi prvi put dobili ministarska mesta.
- Ključna pitanja za birače su kriminal, imigracija, zdravstvo i ekonomija, a formiranje vlade može potrajati nedeljama.
Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da opozicioni blok levog centra ima blagu prednost, a Magdalena Anderson iz Socijaldemokratske partije favorit je za povratak na mesto premijera nakon četiri godine provedene u opoziciji.
Međutim, prednost njenog bloka značajno se smanjila u poslednjim danima kampanje.
Godine 2022. aktuelni premijer Ulf Kristerson, lider desničarskih Umerenih, prekršio je dugogodišnji politički tabu i sklopio dogovor sa krajnje desničarskim Švedskim demokratama (SD), kako bi njegova manjinska koalicija mogla da formira vladu.
Taj sporazum dao je SD-u nesrazmerno veliki uticaj na državnu politiku, posebno kada je reč o kriminalu i imigraciji. Kristerson je sada otišao korak dalje i obećao predstavnicima SD-a ministarska mesta ukoliko ponovo dođe na vlast.
Izbori u Švedskoj održavaju se u nedelju, 13. septembra, svega nekoliko dana nakon što je desničarska Alternativa za Nemačku (AfD) osvojila prvo mesto na pokrajinskim izborima u pokrajini Saksonija-Anhalt, dok Marin Le Pen vodi u anketama pred predsedničke izbore u Francuskoj naredne godine.
Stručnjaci za pravna i građanska pitanja upozoravaju da bi takav ishod mogao dodatno da naruši dugogodišnji ugled Švedske kao globalnog predvodnika u oblasti ljudskih prava, koji je tokom mandata aktuelne vlade već značajno oslabljen.
- Ono što smo videli tokom protekle četiri godine jesu ogromne promene kada je reč o politici prema kriminalu i imigraciji - rekao je Džon Staufer, pravni direktor organizacije Civil Rights Defenders.
- Zabrinutost se odnosi i na ono što bi moglo da usledi u narednom mandatu - ova vlada želi da dodatno smanji broj ljudi koji dolaze u Švedsku, broj onih koji mogu da dobiju zaštitu, kao i da što više ljudi migrantskog porekla napusti Švedsku - bilo prisilno ili dobrovoljno.
Program Švedskih demokrata predviđa uvođenje odredbe o "antišvedskom raspoloženju" u zakone koji se odnose na podsticanje mržnje prema etničkim grupama, ukidanje dozvola za stalni boravak i dodatno smanjenje imigracije.
Jedan od njihovih slogana glasi: "Učinimo Švedsku ponovo Švedskom".
- Uprkos nedavnim promenama - uključujući deportaciju tinejdžera, spuštanje starosne granice za krivičnu odgovornost i slanje 14-godišnjaka u zatvore za odrasle - mnogi birači i političari i dalje Švedsku smatraju predvodnikom u oblasti ljudskih prava i šampionom svetskog poretka zasnovanog na pravilima, u kojem ljudska prava imaju važnu ulogu - rekao je Staufer.
- Ali sasvim je jasno da Švedske demokrate nemaju takvu ambiciju. Oni Švedsku ne vide kao važnog aktera kada je reč o ljudskim pravima. Zbog toga će ovom pitanju biti posvećeno manje pažnje, kao i doprinosu Švedske razvoju pravnog okvira u oblasti ljudskih prava - ističe on.
Staufer je dodao da je realno očekivati da će se negativan trend nastaviti ukoliko Švedske demokrate uđu u vladu.
- Ugled Švedske u inostranstvu nastaviće da se pogoršava, sve manje će se na nju gledati kao na predvodnika u oblasti ljudskih prava, a sve više kao na bilo koju drugu zemlju. Švedska je neko vreme bila izuzetak - kaže Staufer.
U pokušaju da privuku birače, socijaldemokrate Magdalene Anderson takođe su pomerile svoju politiku udesno kada je reč o kriminalu, imigraciji i integraciji. Zbog toga eventualna pobeda levice verovatno ne bi značila potpuno ukidanje sadašnjih restriktivnih politika, ocenjuje Staufer.
- Sa vladom koju bi predvodile socijaldemokrate, mnoge stvari koje smatramo problematičnim neće biti vraćene unazad. Ali možda se negativan trend neće nastaviti istim tempom - rekao je Staufer.
S obzirom na to koliko su rezultati tesni i na očekivanu rekordnu izlaznost među biračima koji glasaju unapred, učinak manjih stranaka mogao bi da bude presudan.
Liberalna stranka, mala ali deo vladajuće koalicije, mogla bi da bude ključna za sposobnost desnice da formira koaliciju. Njena liderka Simona Mohamson poslednjih meseci izaziva kontroverze zbog približavanja lideru Švedskih demokrata Jimi Okesonu.
Na levoj strani, izlaznost pristalica Stranke centra takođe bi mogla da bude od velikog značaja.
U međuvremenu, Levica je ostvarila određeni napredak u anketama, što se u stranci nadaju da bi moglo da bude znak većeg rasta podrške. U Stokholmu posebno napreduje u odnosu na "Umerene" i nada se da bi mogla da postane druga najveća stranka.
"Švedske demokrate" već su pobedile u raspravi o imigraciji među glavnim švedskim političkim strankama, ocenio je Bo Peterson, profesor političkih nauka sa Univerziteta u Malmeu.
On smatra da bi izbori mogli da pokažu da li ova krajnje desničarska stranka i dalje ima prostor za dodatni rast među švedskim biračima.
- Glavne stranke preuzele su restriktivnu politiku prema imigraciji i zbog toga Švedske demokrate više nemaju mnogo toga čime bi mogle da kažu: "Mi smo jedinstveni i zalažemo se za ovo". One su postale veoma jasan deo establišmenta - rekao je Peterson.
Fredrik Furtenbah, politički komentator švedskog javnog servisa Sveriges Radio, rekao je da bi, ukoliko desničarske stranke pobede, "Švedske demokrate" verovatno dobile nekoliko ministarskih mesta, što bi za njih predstavljalo "veliki proboj".
Ako desničarska koalicija izgubi, očekuje da će unutar stranaka desnog centra uslediti rasprava o tome "da li su dozvolili Švedskim demokratama da im se previše približe".
Najvažnija pitanja za birače su zdravstvo, javna bezbednost i borba protiv kriminala, imigracija i ekonomija.
Nakon žestokih televizijskih debata lidera stranaka, od kojih je poslednja održana u petak uveče, rezultati izbora očekuju se u nedelju uveče. Međutim, formiranje nove vlade moglo bi da potraje nedeljama, pa čak i mesecima.
Najnovije ankete pokazuju izuzetno tesnu trku. Istraživanje lista Dagens Nyheter i agencije Ipsos u petak je pokazalo razliku od svega 0,3 procentna poena između levog i desnog bloka.
Prema toj projekciji, levi blok Magdalene Anderson imao bi 175 poslaničkih mandata, a desni blok Ulfa Kristersona imao 174 mesta u parlamentu.
(Kurir.rs/The Guardian/Preneo: V.M.)